Vrste otpada

Otpadni papir i karton

Papir se izrađuje od celuloznih vlakana koja se nalaze u drvetu, a za čije je dobivanje potrebno utrošiti veliku količinu prirodnih sirovina, vode i energije.

Papir i karton čine najveći postotak otpada koji nastaje u kućanstvima, školama i uredima, a uglavnom se sastoji od uredskog papira, novina, časopisa, knjiga, proizvoda za pakiranje i kartonskih kutija. Papir je vrijedna sirovina koju je moguće reciklirati četiri do šest puta čime se štedi voda, energija i sprječava se uništavanje šuma.

Odložiti u plavi otpadnik, mobilno reciklažno dvorište i reciklažno dvorište.

Otpadni metal

Metal se proizvodi od prirodnih sirovina – ruda, koje čine znatan dio prirodnog bogatstva čije se zalihe nerazumnim trošenjem iscrpljuju. Metalni otpad predstavlja veliki potencijal za ponovno iskorištenje, a nalazimo ga u metalnoj ambalaži, bijeloj tehnici, video i audio tehnici, baterijama, kabelima i sl. Odvojenim prikupljanjem metalnog otpada čuvaju se prirodni resursi, smanjuje se potrošnja struje, kemikalija i vode pri proizvodnji, smanjuje se količina otpada i daje doprinos očuvanju okoliša.

Odložiti u žuti otpadnik, mobilno reciklažno dvorište i reciklažno dvorište.

Otpadno staklo

Za proizvodnju staklene ambalaže koriste se velike količine energije te prirodnih sirovina – kvarcnog pijeska, vapnenca i sode. Otpadno staklo ima mogućnost potpunog recikliranja bezbroj puta te je stoga jedan od prioritetnih materijala kod odvojenog prikupljanja. Recikliranjem 1 tone staklenog ambalažnog otpada osigurava se ušteda sirovina (700 kg kvarcnog pjeska, 200 kg vapnenca i do 180 kg sode) i energije (do 30 m³ prirodnog plina, 950 kWh električne energije).

Odložiti u narančasti otpadnik, mobilno reciklažno dvorište i reciklažno dvorište.

Otpadna plastika

Plastika je materijal dobiven iz nafte, zemnog plina i ugljena. Plastika se danas koristi u gotovo svim gospodarskim granama, a naročito kao sirovina za proizvodnju ambalažnih i drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo. Vrijeme razgradnje proizvoda od plastičnih materijala iznosi od 100 do 1000 godina te stoga recikliranjem plastike pomažemo očuvanju okoliša, ali i štitimo prirodne resurse nafte i zemnog plina.

Odložiti u žuti otpadnik, mobilno reciklažno dvorište i reciklažno dvorište.

Otpadni tekstil

Tekstil je materijal napravljen od vlakana biljnog ili životinjskog porijekla (pamuk, vuna) ili umjetnog porijekla dobiven kemijsko-tehnološkim postupcima najčešće od drvene pulpe ili petrokemijskih proizvoda dobivenih iz nafte ili prirodnog plina. Tekstil čini 2-4% ukupnog otpada, a odvojenim sakupljanjem, odnosno recikliranjem doprinosimo zaštiti okoliša i očuvanju vrijednih prirodnih resursa. Korišteni tekstilni materijali imaju velike mogućnosti ponovne upotrebe, ali i recikliranja pri čemu se mogu proizvesti krpe za razne namjene, zvučna i toplinska izolacija u građevinarstvu, unutarnje obloge u autoindustriji te punjenja za madrace u industriji namještaja i sl.

Krupni (glomazni) otpad

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koja se zbog volumena i/ili mase mora posebno prikupljati. Glomazni otpad iz kućanstva čine namještaj, podne obloge, kupaonska oprema, kuhinjska oprema, vrtna oprema te ostali glomazni otpad kao što su rolete, prozori, radijatori i sl. Veliki dio glomaznog otpada čine vrijedne sirovine koje, ukoliko se izdvoje, predstavljaju vrijednu sirovinu za oporabu.

Baterije i akumulatori

Stare i istrošene baterije (akumulatore) ne smije se miješati i odlagati zajedno s kućnim (komunalnim) otpadom jer sadrže opasne teške metale poput žive, olova, kadmija koje mogu zagaditi okolinu i naštetiti ljudskom zdravlju. S obzirom da se većina otpadnih baterija (akumulatora) klasificira kao opasni otpad, zahtijevaju poseban način zbrinjavanja. Glavna prednost recikliranja baterija jest smanjenje primarne proizvodnje materijala i energenata, te emisije žive, olova i kadmija u prirodu.

Električna i elektronička oprema

Električni i elektronički otpad sadrži mnoge štetne tvari za zdravlje ljudi i okoliš te ga stoga nije dozvoljeno odlagati zajedno s ostalim otpadom iz domaćinstva, već ga je potrebno izdvojiti. Također, sadrži i vrijedne komponente kao što su metali i plastika koji se mogu reciklirati. Pod električnom i elektroničkom opremom smatraju se veliki i mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije, rasvjetna oprema, električni i elektronički alati, igračke, oprema za razonodu, sportska oprema i sl.

Problematičan otpad iz kućanstva

Problematičan otpad je opasan otpad koji nastaje u kućanstvu. Iako je udio problematičnog otpada koji nastaje u kućanstvu mali, zbog opasnih sastojaka može ugroziti zdravlje ljudi i životinja zbog čega predstavlja opasnost za okoliš te se mora odvojeno prikupljati. U kućanstvu problematičan otpad čine kiseline, lužine, otapala, pesticidi, fluorescentne žarulje, ulja, masti, ambalaža od problematičnih tvari, ambalaža pod tlakom, lijekovi, baterije, boje, ljepila i lakovi, sredstva za čišćenje i sl.

Otpadni toneri

Toneri pisača, faks uređaja, multifunkcijskih i sličnih uređaja sadrže mnoge opasne komponente te ih zbog toga nije dozvoljeno odlagati zajedno s ostalim otpadom iz domaćinstva, već ih je potrebno izdvojiti te pravilno zbrinuti. Pravilnim zbrinjavanjem i recikliranjem tonera brinemo o okolišu i vrijednim prirodnim resursima.

Otpadne gume

Otpadne gume vozila predstavljaju veliki problem u gospodarenju
otpadom zbog svoje veličine, sporog vremena razgradnje i pro-blematičnih komponenti koje sadrže te ih se stoga mora odvojeno prikupljati. Odvojenim prikupljanjem otpadne gume postaju vrijedna sirovina za izradu novih proizvoda poput zaštitnih podnih obloga, oznaka za cestovni promet, podloga za sportske dvorane, dijelova za automobile ili cipele. Također, osim korištenja u materijalne svrhe, gume se mogu mogu koristiti i u energetske svrhe.

Odložiti u reciklažno dvorište.

Građevni otpad iz kućanstva

Građevni otpad nastaje tijekom gradnje, rušenja i rekonstrukcije građevina. Građevni otpad je najvećim dijelom inertan otpad (otpad od keramike, rušenja zgrada, žbuka, gips, razbijeni beton, željezo, čelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), ali može sadržavati i opasne komponente. Recikliranjem građevnog otpada, osim izbjegavanja odlaganja, osigurava se i smanjenje iskorištavanja prirodnih iskopa jer se reciklirani građevinski materijal može ponovno koristiti u gradnji.