Nova sezona košnje u Rijeci

Zelene površine u gradu Rijeci ušle su u još jednu sezonu košnje. Ove su godine vremenski uvjeti potaknuli rast trave već početkom travnja, te je shodno tome košnja već u punom jeku. Na terenu je formirano 10 radnih grupa, koje kose svaka po jedna mjesni odbor. Podsjetimo, Rijeka ima 34 mjesna odbora od kojih su najmanji MO Luka i MO Pašac, s manje od 1.000 m² travnjaka, dok su najveći MO Zamet, MO Sveti Nikola, MO Kantrida i MO Gornja Vežica, svaki s više od 100.000 m² površina predviđenih za košnju.

Košnja započinje uvijek u onim mjesnim odborima koji zbog svojih mikroklimatskih uvjeta i položaja imaju i najveći rast trave. Naravno, u svim mjesnim odborima kose se istovremeno i one površine koje su uz prometnice ili u parkovima te je stoga na tim lokalitetima predviđen i veći intenzitet košnje.

Ukoliko će vremenski uvjeti biti povoljni, košnja će se obaviti u najkraćem roku, jasno, na zadovoljstvo naših građana. Međutim, nije na odmet unaprijed zamoliti građane za razumijevanje ako uslijed kišnih dana dođe do usporavanja radova, jer ovaj zahtjevan posao zaista puno ovisi o vremenskim prilikama.

Raspored radnih grupa po mjesnim odborima, kao i uvijek do sada, nalazit će se mrežnim stranicama KD Čistoća, uz napomenu da se ti podaci ažuriraju svaki tjedan.

Valja također spomenuti da se po obavljenoj košnji otkošena trava ostavlja nekoliko dana na površini kako bi imala manju težinu i time ubrzala proces ukrcaja i odvoza. Naravno, staze i kolnici se ispuhuju od trave odmah nakon košnje kako ista ne bi ometala kretanje građana.

Zelene površine u Rijeci složene za košnju

Zelene površine Rijeke nešto su složenije za košnju nego u većini drugih gradova u Hrvatskoj i to iz više razloga. Prvi je razlog strmi reljef na čijim su padinama formirana naselja. To znači mnogo malih rascjepkanih površina, na nagibima po kojim se teško kretati i iznositi zeleni materijal. Drugi je razlog taj da je upravo ovakav reljef utjecao na prometnu infrastrukturu koju obilježavaju mnoge uske ulice s parkiranim vozilima (od kojih mnoga i nepropisno), a sve u neposrednoj blizini zelenih površina koje se nalaze pod košnjom. Treći je razlog krško područje na kojem živimo, a to znači da je tlo izmiješano s mnoštvom većeg i manjeg kamenja koje otežava košnju.

Zelene površine Rijeke složenije su za košnju nego u većini drugih gradova u Hrvatskoj: strmi reljef na čijim su padinama formirana naselja uz mnogo malih rascjepkanih površina po kojim se teško kretati i iznositi zeleni materijal; prometna infrastruktura s mnoge uske ulice s parkiranim vozilima (od kojih mnoga i nepropisno), a sve u neposrednoj blizini zelenih površina koje se nalaze pod košnjom. Treći je razlog krško područje na kojem živimo, a to znači da je tlo izmiješano s mnoštvom većeg i manjeg kamenja koje otežava košnju

Kamenje i nagib čine većinu grada nepristupačnim za korištenje traktorskih kosilica, što znači da se košnja u najvećoj mjeri oslanja na ručne trimere. S obzirom na sve navedeno, radnici na trimerima su neophodno vrlo pažljivi i stručni prilikom košnje kako bi usmjeravali otkos u sigurnu zonu gdje nema ljudi ili vozila. Ipak, na mnogim mjestima te sigurne zone nema zbog gusto parkiranih vozila i same strukture naselja te je košnju nužno dodatno usporiti pridržavanjem zaštitnih cerada. Napomenimo još da se uz košnju zelenih površina često obavlja i košnja korova koji raste iz pješačkih kolnika i rubnjaka, gdje je osiguranje ceradom parkiranih vozila ili vozila u prometu također neizbježno.

Novi tip sadnje u riječkim gradskim drvoredima

Promišljajući na koji način povećati bioraznolikost na način da to bude atraktivno našim građanima, prošle godine KD Čistoća je započelo mali pokus u gradskim drvoredima. U sklopu sadnje jesenskih gredica jedan drugi tip sadnje obavljen je i oko drvorednih stabala. Naime, kod nas je običaj zonu oko drvoreda okopavati i uklanjati svu vegetaciju, jer samonikle biljke koje rastu onda neposredno uz kolnik izgledaju divlje i neuredno.

Urbani šumari već niz godina preporučuju zadržavanje podrasta ispod gradskih stabala, navodeći kao benefite poboljšanu strukturu tla, zadržavanje vlage, povećanje organske materije, te reduciranje zagađenja. Kako bi testirali taj pristup u našem mediteranskom podneblju, odabrano je nekoliko lokacija i probno su zasađene lukovice divljih tulipana, narcisa, šafrana i muskarija te zasijano sjeme primorskog livadnog cvijeća. Čim je krenula vegetacija pomno se pratilo kako napreduju ti mali cvjetni podrasti, i sa zadovoljstvom se može reći da su lukovice procvale, te se čeka klijanje livadnih cvjetnica.

Građanima u šetnji Rijekom preporučujemo da obrate pažnju na sljedeće lokacije; autobusnu stanica kod Dvorane mladosti, vidikovac uz Šetališe Joakima Rakovca, Ulicu Tome Strižića, Titov trg, Park prof. dr. Vinka Frančiškovića, Liburnijsku ulicu prema bivšem okretištu autobusa iznad stadiona Kantrida, te na donji dio Prvomajske ulice.

Uskoro i sadnja ljetnih gredica

Podsjetimo i na to da uskoro kreće sadnja ljetnih gredica, što znači da će KD Čistoća građanima, kao i svake godine, dijeliti sadnice s jesenskih gredica. Ove godine veliki interes su izazvale anemone, čiji gomolji se mogu spremiti na suho i mračno te ih je moguće posaditi na jesen. Maćuhice i tratinčice još su u cvatu i cvast će još koji mjesec, pogotovo patuljaste one sorte. Raspored podjele biljnog materijala bit će također objavljen na mrežnim stranicama Čistoće, a građani će o ovakvim akcijama biti informirani i putem medija.

Besplatni odvoz zelenog otpada iz vrtova i okućnica

S obzirom da je sezona vrtnih radova započela i u privatnim okućnicama, ovim putem pozivamo građane da svoj zeleni otpad ne odlažu na javne površine, već koriste mogućnost besplatnog odvoza, a koji mogu zatražiti putem obrasca na web stranicama Čistoće. Naime, nepropisno odložene hrpe zelenog otpada, osim što stvaraju komunalni nered, otežavaju kako košnju (ako su na zelenim površinama), tako i pristup spremnicima za otpad kada su odložene uz njih.